KAKO MI PSIHOTERAPIJA MOŽE POMOĆI?
Poslednjih godina se dosta priča o psihoterapiji. Sve više ljudi ide kod psihoterapeuta i koristi usluge psihoterapije, kao dodatni vid podrške. Pored toga pre nego što neko donese odluku da krene na psihoterapiju prolazi kroz kraći ili duži proces u kojem ima odlaganja i preispitivanja. Neka od pitanja koje klijenti često imaju su sledeća:
ŠTA JE PSIHOTERAPIJA?
Psihoterapija je tretman razgovorom sa stručnom osobom (psihoterapeutom), koji ima za cilj da pomogne pojedincima koji se suočavaju sa određenim teškoćama ili žele da uče nove veštine i da se razvijaju. Ovi razgovori imaju za cilj da Vam pomognu da naučite kako na najbolji način da odgovorite na izazovne situacije sa kojima se susrećete, kao i da bolje razumete sebe i način na koji Vaše misli, emocije i ponašanja utiču na Vas i Vaše funkcionisanje.
Psihoterapeut stvara bezbedan prostor za razgovor o temama koje su za Vas značajne.
KAKO DA IZABEREM PSIHOTERAPEUTA ZA SEBE?
S obzirom da u Republici Srbiji ne postoji Zakon o psihoterapiji potpuno je u redu da ljudi razmišljaju o tome kod koga da odu, a da je ta osoba stvarno neko ko je završio edukaciju za psihoterapeuta i da je to pravi psihoterapeut za njega.
Prvo je značajno da osoba donese odluku da li želi da ide na psihoterapiju, na koučing ili nešto slično. Ako želi da ide na psihoterapiju može da iščita o nekim psihoterapijskim pravcima i odluči u okviru kog pravca će tražiti psihoterapeuta za sebe i šta je to što bi njoj najviše prijalo. Pored toga za konkretnu osobu može da pita bliske ljude za preporuku, da pretraži društvene mreže, sajtove i izabere psihoterapeuta za sebe.
Nakon toga kada krene na psihoterapiju kod određenog psihoterapeuta može da je/ga pita za školu u okviru koje je završio edukaciju, diplomu, iskustvo, nacionalni sertifikat, superviziju, da li se i dalje edukuje, da li je član nekih stručnih udruženja psihoterapeuta i sl.
Ako se radi o osobi koja je završila edukaciju za psihoterapiju i ima sve potrebno za rad, na kraju klijent može da odluči da li mu psihoterapeut kao osoba prija da radi sa njom/njim na temama kojima želi da se bavi i da li mu odgovra način na koji u radu koristi znanje i iskustvo koje ima. Pored toga što klijent bira psihoterapeuta i psihoterapeuti imaju svoju procenu u smislu da li imaju iskustva i znanja i u vezi sa temom kojom klijent želi da se bavi, da li je to oblast rada za koju su zainteresovani u svom radu ili je možda neko od njihovih koleginica/kolega u ovom trenutnku bolja opcija za rad sa tim klijentom. Ako se desi da psihoterapeut kaže da smatra da u ovom trenutku nije najbolja opcija za rad sa Vama, to ne znači da sa klijentom nešto nije u redu ili da je/ga psihoterapeut odbacuje, već da je njena/njegova stručna procena da u tom datom trenutku postoji neko ko može da bude više koristan za tog određenog klijenta.
KAKO IZGLEDA PRVA SEANSA?
Prva seansa je prilika za međusobno upoznavanje sa terapeutom i za sticanje uvida u to kako terapija izgleda i kako konkretan terapeut radi. Na prvoj seansi uglavnom se razgovara o tome šta klijenta dovodi na terapiju, definišu se način, dinamika, cena rada, način zakazivanja, otkazivanja termina, ciljevi rada i sl.
Prema tome, psihoterapeut obično predstavi njegovo iskustvo u radu, pravac koji koristi u radu i način na koji ga primenjuje, uopšteno psihoterapijski proces, sa svim lepim stvarima koje donosi podrška i kada nas neko čuje, razume i oseti kako nam je, uz onaj deo kada naravno dođe i do zastoja i do težih faza rada, načina zajedničkog prevazilaženja i značaja otvorene komunikacije i razmene.
Klijent ispriča zbog čega dolazi, šta je to što je baš bilo presudno da u tom trenutku odluči da krene na terapiju, na čemu želi da radi sa psihoterapeutom i gde je to mesto gde bi voleo da dođe uz podršku koju dobije na psihoterapiji.
Sve što je klijentu ostalo kao nejasnoća, u redu je da pita psihoterapeuta.
KOLIKO TRAJE PSIHOTERAPIJA?
Trajanje psihoterapijskog procesa se razlikuje od osobe do osobe. Ne postoji nešto što se primenjuje u radu sa jednom osobom, a da važi i za neku drugu osobu. Kao što je i plan rada i odnos, potpuno prilagođen klijentu i njegovim potrebama, tako je i dužina trajanja.
Dužina trajanja zavisi od potreba klijenta, procene psihoterapeuta, teme sa kojom klijent dolazi, mesta na koje želi da stigne uz podršku psihoterapije. Nekome treba kratkotrajna podrška, da prevaziđe određene trenutne teškoće u funkcionisanju, a neko želi da prorađuje dublje teme sa kojima dolazi i dođe do mesta na kome će biti zadovoljan/a sobom . Važno je da određeni period klijent dolazi redovno (jednom nedeljno), naravno uz odmore i klijenta i psihoterapeuta. Nakon toga kada oseti manju potrebu može da smanji na 2-3 puta mesečno. Važno je da svako dolazi onoliko dugo koliko mu prija i dok oseća da mu je psihoterapija značajan vid podrške. Takođe, važno je da klijenti nemaju očekivanje od sebe koliko im je potrebno da bi se osetili bolje unapred, na pr. da kažu da smatraju da je već prošlo 3 meseca i da su očekivali od sebe da će biti mnogo bolje nego što jeste. Važno je da svako uvaži sopstveni tempo, brzinu napredovanja i oseti zadovoljstvo zbog svakog koraka. Nekad smo skloni da neke napretke previdimo, preskočimo, ali ne možemo doći do velikih promena bez malih koraka. Prema tome, važno je da svako osoba prati sopstveni tempo i potrebe, bez obzira na dužinu trajanja psihoterapijskog rada.
ŠTA AKO PSIHOTERAPIJA NE USPE?
Često osobe jako dugo odlažu odlazak kod psihoterapeuta zbog toga što odlazak kod stručne osobe kao dodatni vid podrške ostavljaju kao poslednju opciju. To je iz različitih razloga: neko želi da pokuša sve što može sam ili uz podršku bliskih ljudi, ali često je iza tog odlaganja pitanje šta ako ni psihoterapija ne uspe… Pre svega, najvažnije je da odlučite da želite da idete na psihoterapiju kao dodatni vid podrške za sebe. Nekad zbog toga da prevaziđete određene teškoće, lošije životne faze ili želite da se razvijate, učite nove veštine, dobijete pogled stručne osobe i drugi ugao i budete zadovoljniji. Ako odlučite da je psihoterapija opcija koja je Vama bliska i u koju verujete, možete da izaberete psihoterapijski pravac i konkretnog psihoterapeuta. Nakon toga ako procenjujete da je taj pravac i psihoterapeut ono što Vama prija i značajan je vidi podrške važno je da budete uporni, dosledni, razmenjujete sa psihoterapeutom sve dileme po pitanju osećanja ličnog napredovanja, broja susreta, dužine trajanja i sl. Ako u nekom trenutku ne osećate da dobijate dovoljno podrške od psihoterapije, važno je to razmeniti sa psihoterapeutom. Što često i psihoterapeuti pokrenu na susretima koje nazivamo revizijskim (tj. gde se više bavimo tim šta je to klijent želeo da postigne a gde je sada na tom putu i na čemu je još potrebno raditi). Ako i nakon razmene ne osećate promenu po pitanju Vašeg zadovoljstva psihoterapijom, u redu je da promenite ili psihoterapeuta u okviru istog psihoterapijskog pravca ili da pronađete psihoterapeuta u okviru drugog psihoterapijskog pravca. Ako psihoterapija ne uspe, to ne znači da nešto sa Vama nije u redu ili da imate problem po pitanju kog nije moguće ostvariti poboljšanje, već može da bude jedan od mnogobrojnih razloga. Nekada ste postigli ono što je u tom konkretnom trenutku sa tim konretnim psihoterapeutom bilo moguće. Nekada se može desiti da ste odabrali psihoterapijski pravac koji Vam ne prija ili da psihoterapeut primenjuje ono što zna na način koji Vama nije blizak i podržavajući…. Razlozi mogu biti brojni, ali najvažnije je da imate mogućnost izbora i da je u redu da odlučite da završite jedan psihoterapijski odnos i pokušate ponovo.
Očekujemo Vas, da zajedno prolazimo kroz ovo magično putovanje, zvano psihoterapijski proces. On je često podržavajući, ispunjava zadovoljstvom, ali isto tako i bolan, težak, zahteva vredan rad, prisutnost , vežbanje, ali svakako predstvlja jedinstven kontakt i mesto rasta i razvoja.